Nos libretonan

 

Bai-vota-pakiko-SML03

 

 

 

 

 

 

 

 

Défisit demokrátiko i pegamentu di barku

Reino Hulandes ta basá riba igualdat demokrátiko den relashon entre Antia i Hulanda. Ku Hulanda ta interpretá esaki manera ta kumbiní su interes, ta konosí.

Minister di Asuntunan Eksterior di Hulanda ta representá Reino ora ta trata interesnan di Antia Hulandes, pasobra segun Statüt nos asuntunan eksterior ta den man di Hulanda. Pero na momentu ku e negoshá ku Venezuela ku ta tene sierto tipo di barku di guera merikano for di Kòrsou, Hulanda ta neglishá un interes mayó di nos pais.

Antia semper bai a posishoná su mes komo un pais neutral den Karibe. Hulanda semper a tuma e mesun posishon den Reino, defendiendo nos derecho pa risibí ken ku nos ke. Nos ta yama bonbiní na barku di tur nashonalidat i tur tipo, tanten ku nan ta toka nos haf ku intenshon di pas i bon boluntat. Wetando e chikitu ku nos ta den region, i ku e interesnan komersial i finansiero internashonal ku nos tin, nos no por otro.

Awor Hulanda a haña ta bon pa pone nos i su prinsipio un banda, i pidi Merka pa tene nan barkunan portavion nuklear leu for di Kòrsou. E argumentu ofisial hulandes ta ku Hulanda ke evitá situashon ku no ta na agrado di Venezuela. Den minister Bot su propio palabranan: “... mi ta sòru ku no tin nada ku por duna venesolanonan un impreshon robes ...”. Nos pregunta ta “what’s next?”. Habri nos awanan teritorial pa piskadó venesolano? Prohibí eksplorashon bou di laman pa no duna impreshon ku nos ku kompetí ku Venezuela den produkshon di petroli? Hala barku di guera i militarnan hulandes bèk manda St. Maarten tambe?

Iróniko ta ku Hulanda ta tribi bisa ku e no ke duna Venezuela un impreshon robes, nèt despues ku a kaba di tene un mega-ehersisio puramente militar riba nos teritorio pa demostrá ku por wanta un invashon. Nos no ta kere ku tabata ke men invashon di marsiano. Ora Hulanda pone su prinsipio di neutralidat un banda, i kometé ademas tal hipokrisia diplomátiko, nos ta floho pa kere ku no tabata pa sirbi un interes hulandes grandi, sea ku ta komersial òf nò.

A keda gobièrnu antiano dos kaminda. Òf e ta di akuerdo ku e proseder di Hulanda, òf e no ta aseptá violashon di nos prinsipio di neutralidat, i ta entamá esaki serka gobièrnu di Reino. E asuntu aki tin tur kos di haber ku struktura estatal.

Si Antia no aktua, nos ta pega no un barku kualkiera, sino un barku di guera.

Kousa Komun, 060714

 

Website design, implementation and maintenance by: